Đurđevac
Hrvatska Sahara
Utvrda Stari Grad
O PIJESCIMA
GEOGRAFSKO BOTANIČKI REZERVAT
Đurđevački pijesci su zaštićeno botaničko područje, osebujnog staništa s velikim brojem endemičkih vrsta, jedinstvene flore i faune, te vidljivim oblicima pješčanih dina. Površinom zauzimaju oko 20 hektara i dio toga je proglašen posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj, a s namjerom očuvanja osebujnosti vegetacije, gdje su se u uvjetima života na pijesku mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne vrste. Uz endemske vrste su vidljivi i ostatci pješčanih dina.
Jedan od naziva za Đurđevačke pijeske je “Krvavi peski”
Nastali su nanošenjem sedimenata s ledenjaka, a do kraja 19. stoljeća ovdje su još uvijek bili “živi” pijesci
Prvi radovi na pošumljavanju pijesaka započeli su 1891. godine na inicijativu tadašnjeg pročelnika “Narodno-gospodarstvenog odsjeka Kraljevske zemaljske vlade” Mirka pl. Halper Sigetskog.
Uz endemične asocijacije trava vlasulje bradice i sivkaste gladice, u entomofauni nalazimo također osebujan skup od tridesetak vrsta leptira koji se pojavljuju samo na ovim pjeskovitim tlima i uz ovu biljnu asocijaciju.
FLORA I FAUNA
BILJNE VRSTE PRISUTNE NA PIJESCIMA
Vlasulja bradica
-
Festuca vaginata
Trava gladica
-
Corynephorus canescnes
Trputac vuzlika
-
Plantago indica
Grm zečjak
-
Cytisus scoparius
Trobridi lanilist
-
Linaria genistifolia
Crnkasta sasa
-
Pulsatilla nigrisans
